Za koje osobe i za koje situacije Zakon o vlasništvu propisuje ograničenja?
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (N.N. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14; ZV) propisuje posebna pravila za strane fizičke i pravne osobe kod stjecanja nekretnina u Republici Hrvatskoj. Pritom se stranim osobama ne smatraju osobe koje nisu hrvatski državljani, ali su iseljenici s područja Republike Hrvatske ili njihovi potomci, a tijelo državne uprave nadležno za odlučivanje o državljanstvu je utvrdilo da ispunjavaju pretpostavke za stjecanje hrvatskog državljanstva. Te osobe mogu stjecati pravo vlasništva na nekretninama kao hrvatski državljani i pravne osobe osnovane sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
ZV za sve ostale fizičke i pravne osobe, u većoj ili manjoj mjeri, postavlja određena ograničenja. Ta ograničenja se odnose isključivo na stjecanje prava vlasništva nekretnina, a ne na stjecanje prava vlasništva pokretnina ili ograničenih stvarnih prava na nekretninama (na primjer, na stjecanje založnog prava na nekretnini).
Mogu li državljani i pravne osobe iz država članica Europske Unije stjecati nekretnine u Republici Hrvatskoj?
U pogledu mogućnosti stjecanja vlasništva na nekretninama, ZV do neke mjere izjednačuje hrvatske državljanie i pravne osobe osnovane u Republici Hrvatskoj s državljanima i pravnim osobama iz država članica Europske Unije. Ti državljani i pravne osobe mogu stjecati pravo vlasništva nekretnina pod istim pretpostavkama kao hrvatski državljani, uz iznimku poljoprivrednih zemljišta i posebnih dijelova prirode određenih posebnim zakonom.
Sukladno odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (N.N. 20/18), strane fizičke i pravne osobe ne mogu biti nositeljima prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu (neovisno o tome dolaze li iz država članica Europske Unije ili ne), osim ako međunarodnim ugovorom ili posebnim propisom nije drugačije uređeno. Iznimno, strane fizičke i pravne osobe mogu steći pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu nasljeđivanjem uz uvjet uzajamnosti (reciprociteta). Uvjet uzajamnosti u ovom slučaju znači da strani državljanin može naslijediti pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu u Republici Hrvatskoj ako bi hrvatski državljanin pod istim uvjetima mogao naslijediti pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu u zemlji iz koje dolazi taj strani državljanin.
Mogu li državljani i pravne osobe iz država koje nisu članice Europske Unije stjecati nekretnine u Republici Hrvatskoj?
Strane fizičke i pravne osobe izvan EU mogu, pod pretpostavkom uzajamnosti, stjecati vlasništvo nekretnina na području Republike Hrvatske na temelju nasljeđivanja. Kod stjecanja prava vlasništva po drugim pravnim osnovama (npr. na temelju ugovora o kupoprodaji, ugovora o darovanju i sl.), strane fizičke i pravne osobe mogu stjecati vlasništvo nekretnina pod pretpostavkom uzajamnosti i ako suglasnost za to da ministar nadležan za poslove pravosuđa Republike Hrvatske. U slučaju da strana fizička ili pravna osoba ne ishodi tu suglasnost, pravni posao kojemu je cilj stjecanje prava vlasništva se smatra ništetnim. Što se tiče pretpostavke uzajamnosti, Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske objavljuje popis zemalja s kojima postoji uzajamnost kod stjecanja prava vlasništva na nekretninama.
Strana osoba kojoj je uskraćena suglasnost za stjecanje prava vlasništva na nekretnini ne može ponoviti zahtjev za davanje suglasnosti na stjecanje prava vlasništva iste nekretnine prije nego što protekne pet godina od dana podnošenja zahtjeva koji je odbijen.
Najnoviji komentari